Kako ćemo glasati 2018.: Sve što je potrebno mijenjati u Izbornom zakonu BiH
Jedna od prioritetnih obaveza zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine u narednom periodu izmjena je izbornog zakonodavstva. Da to neće biti lagan zadatak, pokazuju, prije svega, različite interpretacije te obaveze, odnosno različiti pogledi na odredbe postojećeg Izbornog zakona koje bi trebale biti izmijenjene, te na hronologiju tih izmjena.
U fokusu javnosti su, prije svega, izmjene Izbornog zakona koje se tiču mogućnosti građana da biraju i da budu birani.
– Svakako da je prioritet, koji direktno utječe na samu budućnost zemlje i izvjesnost implementacije rezultata narednih izbora, presude stranih i domaćih sudova. Prije svega mislim na tri presude Evropskog suda za ljudska prava te presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića i presudu Ustavnog suda koju imamo po pitanju grada Mostara. Ja bih na taj način prioritete i podijelio, podijelio bih ih na politička rješenja, odnosno ona rješenja koja zahtijevaju konsenzus i širok nivo kompromisa političkih subjekata, i druge preporuke koje su vrlo važne, a tiču se tehničkih unapređenja u izbornom procesu – kazao je u razgovoru za Faktor Dario Jovanović, direktor Koalicije “Pod lupom”.
Presude Evropskog suda za ljudska prava
Najvažnije izmjene, stav je većine domaćih i međunarodnih zvaničnika, odnose se na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetima “Sejdić i Finci”, “Zornić” i “Pilav”. Provedba ovih presuda je jedan od najvažnijih uvjeta koje naša zemlja treba ispuniti na putu ka članstvu u Evropsku uniju (EU).
Presuda u predmetu “Sejdić i Finci”, koja se odnosi na nemogućnost kandidiranja pripadnika nekonstitutivnih naroda za članove Predsjedništva BiH, čeka na provedbu već gotovo osam godina. Donesena je 22. decembra 2009. godine, a rješenje za njenu provedbu, uprkos brojnim pokušajima koji obuhvataju i izmjene Ustava BiH, nikada nije pronađeno. Sličan je epilog presude istog suda u predmetu “Zornić”. Njega je u Strazburu pokrenula Azra Zornić zbog nemogućnosti da se kao građanka BiH kandidira za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH.
Nisu samo pripadnici nekonstitutivnih naroda diskriminirani postojećim Izbornim zakonom, utvrdio je Evropski sud za ljudska prava. Diskriminirani su i pripadnici konstitutivnih naroda, što je potvrđeno presudom u predmetu “Pilav”, koji je pokrenut zbog nemogućnosti Bošnjaka iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) da se kandidiraju za člana Predsjedništva BiH.
Presude Ustavnog suda BiH
Pored presuda međunarodnih sudova, postoje i presude onih domaćih, poput odluke Ustavnog suda BiH koja se tiče održavanja lokalnih izbora u Mostaru. Poglavlje Izbornog zakona BiH koje se tiče izbora u Mostaru te statut Grada Mostara koji je donio Ured visokog predstavnika (OHR) je Ustavni sud BiH ocijenio kao neustavne pa je sporno poglavlje izbrisano. Rješenje za izmjene tog dijela Izbornog zakona nije pronađeno i Mostar čeka na održavanje lokalnih izbora još od 2008. godine.
Ustavni sud BiH je u decembru 2016. godine donio odluku na osnovu apelacije Bože Ljubića, čije je primjedbe djelomično uvažio. Radi se o odredbama Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Prema do sada važećem zakonu je iz kantonalnih skupština u klubove naroda biran najmanje po jedan delegat iz reda svakog konstitutivnog naroda. Ta je odredba izbrisana, što, ukoliko se ne pronađe rješenje, dovodi u pitanje provedbu rezultata narednih izbora.
Obavezu izmjena izbornog zakonodavstva nerijetko ističu i međunarodni zvaničnici, a njihove konstatacije se uglavnom odnose na već pomenute presude Evropskog suda za ljudska prava. Naglašeno je to i tokom posljednjeg sastanka Vijeća za vanjske poslove EU-a.
– Vijeće naglašava da nikakvi zakonodavni ili politički koraci ne trebaju biti poduzeti ukoliko bi učinili da implementacija presude “Sejdić-Finci” i sličnih bude još teža – glasi jedan od zaključaka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.
Jedan od takvih koraka je Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji je osmišljen u centrali Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Taj prijedlog je već dobio podršku Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, bez glasova iz Kluba Bošnjaka, a 15. novembra bi se trebao naći pred zastupnicima u Zastupničkom domu.
HDZ-ov prijedlog ne tretira presude Suda u Strazburu i njegovim bi se usvajanjem u mnogome otežala njihova provedba, što je konstatirano zaključkom Vijeća za vanjske poslove EU-a.
Tehnička pitanja
Među manjkavostima postojećeg Izbornog zakona BiH se ističu i tehnička pitanja, koja su, smatraju u Koaliciji “Pod lupom”, ključna za regularnost izbornog procesa.
– Jedan je svakako profesionalizacija rada izbornih tijela. Prije svega mislim na biračke odbore koji su u potpunosti politizirani. U njima su svi članovi svih biračkih odbora stranački ljudi. Mi predlažemo bar uvođenje nezavisne funkcije nestranačkog predsjednika biračkog odbora, odnosno profesionalca koji će biti predsjednik biračkog odbora – kazao je Jovanović.
Potrebno je, dodaje, uvesti niz tehničkih unapređenja s ciljem sprečavanja nepravilnosti u izbornom procesu prije izbornog dana, ali i na sam izborni dan.
– Tu prije svega mislim na mogućnost uvođenja novih tehnologija u izborni proces. Mi imamo dva konkretna prijedloga. To je skener za skeniranje glasačkih listića i čitač bar kodova za skeniranje identifikacionih dokumenata. Imamo i još jedan prijedlog, a sve smo to dostavili parlamentarcima, da se izbori ponište automatski na biračkim mjestima gdje se utvrdi višak glasačkih listića. Tu smo odredbu imali u Hrvatskoj i sada nemaju više problema sa tim – izjavio je direktor Koalicije “Pod lupom”.
Na tragu tih sugestija je kreiran prijedlog kojeg je u formi inicijative Centralna izborna komisija (CIK) još 2. augusta ove godine uputila u Interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona BiH.
– Iako imamo određenih zastoja u radu Radne grupe, mi se nadamo da će u najskorije vrijeme oni pogledati materijal koji smo pripremili – kazala je za Faktor predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.
Rasim, Nermin i Haris predstavnici Srba
Jedan od prijedloga se odnosio na onemogućavanje zloupotreba pri etničkom izjašnjavanju, odnosno onemogućavanje situacija poput pokušaja kantonalnih zastupnika Rasima Smajića, Nermina Bjelaka i Harisa Plehe da kao Srbi budu izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH.
– Mi smo imali tu određene sudske postupke koji su se vodili protiv CIK-a i na Sudu BiH, Ustavnom sudu BiH i na Općinskom sudu u Sarajevu na osnovu optužbi za diskriminaciju. Svi ti napadi su završili neuspješno i mi smo uspjeli dokazati da smo zakonito i pravilno raidili u tim postupcima jer je zakon u tom smislu jasan, da se ne može u izbornom ciklusu mijenjati nacionalno izjašnjavanje. Smatrali smo da bi bilo potrebno da imamo pravno čistu situaciju koja se može dokazati određenom potvrdom o nacionalnom izjašnjenju. Međutim, problem je u izdavanju potvrda o nacionalnom izjašnjenju, s obzirom da Agencija za statistiku ima obavezu, u skladu sa Zakonom o statistici, samo da te podatke o nacionalnom izjašnjenju koristi u statističke svrhe – pojašnjava Hadžiabdić.
Pozitivan korak u tom smjeru jeste već utvrđena sudska praksa koja CIK-u daje za pravo ograničavanje kandidata na promjenu etničkog izjašnjavanja.
– Mi smo to još predložili nakon što smo primijetili taj problem na prošlim općim izborima 2014. godine, a to jeste da se onemogući promjena etničkog izjašnjavanja u tri uzastopna izborna ciklusa – kaže Jovanović.
Izmjene izbornog procesa koje se tiču uvođenja novih tehnologija se odnose na, dodala je Hadžiabdić, prijave političkih subjekata, predaje imovinskih kartona, registraciju birača van zemlje, jačanje identifikacije birača s ciljem eliminiranja zloupotreba biračkog prava te mogućnost ranog glasanja za osobe koje na dan izbora ne mogu boraviti u svojoj izbornoj jedinici.Piše Faktor.